Hibridni automobili

Hibridni automobili

Ovi automobili zadnjih godina postali su vrlo popularni. Svi veći proizvođači automobila u svojoj gami imaju najmanje jedan model koji koristi hybridnu tehnologiju. To možemo posmatrati kao odgovor automobilske industrije na sve strožije mjere kad je u pitanju smanjenje emisje CO2 i drugih nečistoća koje prouzrokuju motori sa unutrašnjim sagorijevanjem (sus motori). Konstruktori automobila uz pomoć hybridne tehnologije nastoje zadržati visoke vozne performanse uz znatno smanjenje emisije CO2 i drugih nečistoća.  Sama riječ hybrid nam govori da je došlo do križanja odnoso spajanja „nečega“ da bi se dobilo nešto novo, nešto otpornije ili snažnije. Ovdje se govori o spajanju odnosno pretvaranju dva vida energije (energije fosilnih goriva dizel ili benzin i električne energije) u mehanički rad. Zahvaljujući tehnološkom napretku ova vozila danas su sve popularnija i zastupljenija na našim cestama. U daljem tekstu bit će pojašnjenje neke osnovne činjenice vezane za hybridne automobile.

Ako posmatramo vezu između motora sa unutrašnjim sagorjevanjem i elektromotora možemo napraviti podjelu na: serijski, paralelni i serijsko-paralelni hybridi.

Serijski hybrid – pogonske točkove uvijek pogoni elektromotor, bez ikakve mehaničke veze sa motorom s unutrašnjim sagorjevanjem. Kako bi se povećao domet serijskog hybrida, motor s unutrašnjim sagorjevanjem se uključuje po potrebi i preko generatora proizvodi električnu energiju kojom puni baterije. Na taj način motoru sa unutrašnjim sagorjevanjem je omogućen rad u optimalnom radnom području s najmanjom potrošnjom goriva. Poboljšanje energetske učinkovitosti postiže se i time što se iskorištava energija kočenja, elektromotor postaje generator prilikom kočenja. Učinkovitost takvog pogona je ipak dijelom smanjena zbog gubitaka u pretvaranju mehaničke energije u električnu, te naknadnog pretvaranja električne energije iz baterija ponovno u mehaničku.

Paralelni hybrid – kod ovih hybrida postoji mogućnost pogona vozila motorom sa unutrašnjim sagorjevanjem i elektromotora istovremeno. Kada motor sa unutrašnjim sagorjevanjem kod ovog vozila radi u optimalnom režimu, električni motor radi kao generator i dopunjuje baterije. Kada je za kretanje vozila potrebna veća snaga, tad električni motor radi kao motor koristeći energiju iz akumulatora, u tom momentu dolozi do zbira snage motora sa unutrašnjim sagorjevanjem i elektromotora. Na ovaj način automobili koji su izvedeni kao paraleni hibridi koriste motore sa unutrašnjim sagorjevanjem manje zapremine (manja potrošnja goriva i znatno je manja emisija štetnih plinova) a postižu iste i slične performanse kao klasični serijski automobili. Najčešće su kod takvih hybrida motori i mjenjač brzina povezani automatskim spojkama. Treba ipak imati na umu da su vozne mogućnosti ograničene kapacitetom baterije.

Serijsko-paralelni hybrid, za razliku od paralelnog hybrida ova vozila posjeduju pored elektromotora i generator, isto kao kod serijskog hybrida. Kod ovih vozila snaga iz elektro motora i sus motora na točkove se prenosi preko posebnog diferencijala. I kod ove izvedbe snage se sabiraju, sus motor se koristi za punjenje baterija, slicno kao kod paralelnog hybrida. 

Pored ovih podjela hibridnih vozila dans se srećemo i sa podjelama na mild hybrid i plug in hybrid.

Mild hybrid (MHEV) odnosno blagi hybridi su najnovija vrsta elektrificiranih automobila, a nastali su uglavnom kao težnja proizvođača da što efikasnije zadovolje vrlo stroge norme o emisiji štetnih plinova i dodatno smanje potrošnju goriva. Kod ovih hybrida automobil se ne može kretati samo na elektromotor, on pomaže sus motoru u određenom momentu odnosno u momentu kad je potrebna veća snaga da bi se automobil pokrenuo ili izvršili radnju preticanja. Koriste vrlo malu bateriju i sistem koji rade na manjem naponu od električnih automobila i drugih hybrida. Uglavnom je napon od 48 V, a rijetko i 12 V.   Danas sve više benzinskih i dizelskih automobila koriste ovu tehnologiju.

Plug-in hybrid (PHEV) je automobil koji za svoj pogon može koristiti elektromotor i sus motor. Ovi automobili imaju mogućnost spajanja na gradsku elektro mrežu pomoću utičnice na punionici ili kod kuće kako bismo napunili baterije te na taj način smanjila upotreba motora s unutrašnjim sagorijevanjem. Ovaj tip hybridnog automobila omogućava nam da na manjim udaljenostima možemo koristiti samo elekotmotor gdje je emisija štetnih plinova znatno smanjena odnosno jednaka nuli. Pozitivna činjenica kod plug-in hybridnih automobila je to što kada se baterije isprazne, cijeli pogonski sistem automatski prelazi na motor s unutrašnjim sagorjevanjem sve dok se automobil ne spoji na gradsku elektro mrežu.

Predhodno su navedene osnovne činjenice o hybridnim automobilima. Međutim kupci automobila na našem tržištu imaju neku „rezervu“ prema hybridnoj tehnologiji. Jedan od razloga je to što su automobili koji koriste ovu tehnologiju malo skuplji, naše vlasti ne subvencioniraju kupovinu ovih automobila kao što je praksa u zemljama EU.

Drugi razlog je bojaznost prilikom servisiranja ovih vozila. Servisni intervali ovih vozila koja korste hybridnu tehnologiju je isti kao kod vozila koji koriste samo sus motore. Proizvođači automobila su se potrudili da cijena redovnog servisa iznosi isto kao i kod automobila sa sus motorom ako uzmemo u obzir model i klasu automobila.